|
Planiranje proizvodnje u SUPER-u obuhvaća:
Planovi mogu biti jednoterminski ili dinamički, tj. za više termina.
U okviru jednog dinamičkog plana svi termini moraju biti iste duljine.
Termin može biti bilo šta što nije manje od jednog sata, tj. terminska jedinica definira se brojem sati u terminskoj jedinici.
Dakle, može biti radna smjena, dan, tjedan, dekada, mjesec, kvartal, godina itd.
Razni planovi mogu imati različite terminske jedinice. Na primjer, jedan plan može imati za terminske jedinice dane, drugi tjedne, a treći mjesece.
Planovi se mogu agregirati, tj. više planova mogu se rekapitulirati u jedan plan.
Planovi mogu biti operativni ili spekulativni.
Operativni planovi su oni koji će se zaista realizirati i čije će se ostvarenje pratiti.
Spekulativni planovi su oni koji se
rade da bi se analizirale razne hipotetične situacije, odnosno dobili odgovori
na "..... šta ako ..." pitanja.
SUPSTITUCIJA MATERIJALA
I POLUPROIZVODA
Za svaki poluproizvod ili materijal
može se odrediti alternativni poluproizvodi i materijali. To znači, u procesu
planiranja proizvodnje, količine potrebnih resursa mogu se dopuniti količinama
alternativnih resursa.
PLANIRANJE NESTANDARDNIH
PROIZVODA
Proizvod može imati nestandardnu izvedbu,
za određeni plan. U tom slučaju, naznačuje se koji materijali, poluproizvodi
i radne operacije se dodaju ili oduzimaju, u odnosu na standardnu izvedbu,
tj. sastavnice proizvoda.
KONCEPT SUPERPROIZVODA
Pod superproizvodom podrazumijevamo
neku grupaciju finalnih proizvoda, koji formiraju neki zamišljeni proizvod
višeg nivoa.
Na primjer, u proizvodnji namještaja,
proizvodi mogu biti fotelje, ležaji, regali itd. Ako se ovi proizvodi naručuju
kao garniture koje se sastoje od, recimo: 2 fotelje, 1 trosjed i 1 stol,
sve zajedno možemo definirati kao superproizvod. Sa ovako definiranim superproizvodom
možemo se koristiti u planiranju proizvodnje. Dakle, umjesto komponenti
superproizvoda, dovoljno je u plan finalne proizvodnje staviti samo određenu
količinu superproizvoda.
PLANIRANJE PO OPĆIM NORMATIVIMA
Opći normativi (rada i materijala)
odnose se na radove koji će se izvršavati uvjek na isti način (tj. po istoj,
općoj tehnologiji), ali na raznim objektima, tj. na raznim radnim nalozima.
Takva je situacija:
PRIMJENA TEORIJE OGRANIČENJA
ZA UPRAVLJANJE PROIZVODNJOM
SUPER omogućuje primjenu ovog koncepta
za planiranje i praćenje proizvodnje ("theory of constraints", objavljeno
1991 g., E. Goldrat), koji se zasniva na slijedećem:
AUTOMATSKO
FORMIRANJE PLANOVA
Može se obaviti na slijedeće načine: